iklan

BOBONARU, MUNISÍPIU

MAPPF lansa kuda hare ho mákina iha Maliana

MAPPF lansa kuda hare ho mákina iha Maliana

Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta, Marcos da Cruz, halo lansamentu ba programa kuda hare ho mákina iha suku Ritabou, postu administrativu Maliana, Munisípiu Bobonaro. Imajen Tatoli/Sergio da Cruz.

BOBONARO, 31 janeiru 2025 (TATOLI)—Ministru Agrikultura, Pekuaria, Peskas no Floresta (MAPPF), Marcos da Cruz, sesta ne’e, halo lansamentu ba programa kuda hare ho mákina teknolojía agrikola moderna iha aldeia Samelaun, suku Ritabou, postu administrativu Maliana, nunisípiu Bobonaro ne’ebé apoia husi Banku Mundiál liuhusi projetu Sustainable Agriculture Productivity Improvement Project (SAPIP).

Notísia RelevanteMAPPF distribui makina agrikola ba grupu HAPAS 23 iha Bobonaro

Ministru Agrikultura, Pekuaria, Peskas no Floresta (MAPPF), Marcos da Cruz, hateten mákina agrikola kuda hare nian ne’e Governu ho parseiru Banku Mundiál oferese oinsá atu moderniza sistema agrikultura hodi fasilitá natar-na’in sira halo servisu ho efetivu no efikas hodi hasa’e produsaun hare.

Ministru Marcos afirma, Governu mós iha tinan ne’e tau ona orsamentu hodi sosa tan mákina agrikola ho teknolojía moderna ne’e ba agrikultór iha territoriu laran tomak, ne’ebé la’ós grupu alvu programa SAPIP oinsá atu redús tempu, ema no gastu sira.

“Ida-ne’e importante tebes. Ohin, ita bele hatudu ba agrikultór sira iha timoroan tomak katak ba oin ita sei dezenvolve ita-nia setór agrikultura. Liuliu, ba natar ita buka daudaun atu aplika teknolojía sira uluk ita hala’i natár sira ho karau, depois ho tratór no kuda de’it dalabarak kari de’it. Balun kuda ho liman, kuda ho liña, ne’e hotu di’ak maibé nia dezvatajen mak todan tebes. Presiza tempu naruk hodi bele finaliza área ektare ida (1), dalaruma loron rua (2) no tolu (3),” nia hateten iha intervensaun

Diretór Servisu Munisipál Agrikultura Bobonaro, Longuinhos João, reforsa aleinde kuda hare utiliza mákina no bainhira tempu kolleta hare mós sei introdús mós ho mákina koa hare nian.

“Ida-ne’e, ita atu fó resposta ba ita-nia agrikultór sira. Durante ne’e, sira-nia preokupasaun ne’e katak sira halo atividade kuda hare gastu ne’e boot-liu sira-nia rendimentu. Ho problema ne’e mak ministériu halo servisu hamutuk ho parseiru tau hamutuk ideia hodi fó solusaun,” nia hateten.

Prezidente Komisaun D Parlamentu Nasionál, Deputadu Ricardo Baptista, louva esforsu ne’ebé Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta halo, tanba ho teknolojía foun ne’e bele hasa’e produsaun hare no ba futuru bele hamenus importasaun foos husi rai-li’ur.

“Tinan ba tinan, ita-nia produsaun aihan menús, liuliu foos ita-nia seguransa aihan ne’e laiha seguransa iha ita-nia rai. Maibé, seguransa aihan ne’e mai fali husi rai-li’ur. Ha’u haree mákina ida-ne’e, ohin, ha’u mesak de’it mós bele halo servisu oras ida de’it,” deputadu Ricardo hateten.

Xefe Grupu Tane Produtu Lokál, Jonas Pinto Fernandes, hato’o agradesimentu ba Governu no parseiru SAPIP tanba bele responde ona natar-na’in sira-nia preokupasaun durante ne’e.

“Ita bele fasilita ami servisu ho kma’an no redús ona gastu ba atividade agrikultura ninian hanesan servisu manuál, hodi selu ema kuda hare no selu mákina. Agora ne’e, diferensa tebes tanba ami garantía katak produsaun bele sa’e tuir kbiit ne’ebé ami iha,” nia dehan.

Enkuantu, grupu ne’ebé alvu ba programa ne’e hamutuk 23 mai husi postu administrativu Balibo, postu Cailaco no postu Maliana.

Notísia Relevante: MAPPF aloka rihun $200 hadi’a tratór sira-ne’ebé aat iha munisípiu

Jornalista : Sergio da Cruz

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!