OEKUSI, 10 Marsu 2025 (TATOLI) – Ekipa Benazir Income Support Programa (BISP, sigla inglés), husi nasaun Pakistaun, segunda ne’e, hala’o sorumutu ho Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA) hodi apoia programa Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) liuliu ba futuru estabelesimentu Sistema Baze Dadus ba protesaun sosiál ba programa Bolsa da Mãe Kondisionál, Saúde Nutrisaun Inan no Oan Vulneravel (BdMK Sanutrio) iha Timor-Leste.
Hafoin remata enkontru, Diretór Jerál ba Programa BISP Naveed Akbar, hateten objetivu vizita ne’e atu hasoru Autoridade RAEOA no mós komunidade sira atu hatene loloos problema sira-ne’e, nune’e bele prepara dezeñu ba programa ne’e.

Foto Tatoli,I.P/Abílio Elo Nini
“Vizita ne’e atu halo rekomendasaun kona-ba oinsá Governu implementa programa ne’e inklui ninia durasaun tempu, maibé nia objetivu prinsipál mak atu ajuda Governu liuhusi apoia tékniku atubele deside programa ne’e nia lala’ok ne’e oinsá inklui mós nia osamentu bainhira implementasaun programa ne’e,” Nia dehan ba jornalista sira, iha salaun Autoridade RAEOA.
Notísia relevante:MSSI dezeña diploma ministeriál ba programa “Bolsa da Mãe Jerasaun Foun”
programa vizita BISP iha Timor-Leste semana tolu, hahú iha loron 03 to’o 18 Marsu 2025, ho objetivu prinsipál mak halo estudu viabilidade kona-ba prosesu no mekanizmu ne’ebé presiza halo liga ho futuru estabelesimentu sistema sosiál ne’e.
Nune’e, rezultadu husi vizita ba estudu viabilidade ne’e mak presiza fornesimentu informasaun detallu kona-ba rekerimentu prinsipál sira hodi estabelese sistema rejistu sosiál ne’e inklui kustu no rekursu umanu ba sistema rejistu sosiál.
Nune’e mós, estabelese no kria parsériu servisu tékniku entre Governu Timor-Leste ho Governu Pakistaun liga ho programa protesaun sosiál ne’ebé sensitivu ba nutrisaun liuliu grupu vulneravél sira.
Iha biban ne’e, Sekretária Rejionál ba Edukasaun no Asuntu Sosiál, Inácia Tamele, afirma katak RAEOA durante esforsu no rekolla ona dadús liuliu ema ho vulneravél no Ema ho Defisiénsia. tanba ne’e ho prezensa BISP bele mellora tan.
“Prezensa BISP mai apoia di’ak liutan sistema ema vulneravél ho má-nutrisaun tanba mai atu apoia tékniku, entaun bele hadi’a ita-nia sistema dadus, nune’e bele sentraliza. Exemplu karik iha ajudu mós labele dupla no karik dadus kompletu mós bele apoia ita atu di’ak liután,” nia katak.
Tuir dadus apoia bolsa mãe kondisionál antes ne’e iha RAEOA hamutuk 3.601, komposta husi sub-rejiaun Pante Makasar 1.601, sub-rejiaun Pássabe 459, sub-rejiaun Nítibe na’in-908 no sub-rejiaun Oesilo hamutuk 633.
Entretantu, Dadús apoia asisténsia sosiál no umanitária iha RAEOA durante Autoridade fornese ona apoia mak hanesan, familia kbi’it laek hamutuk 3.008 ne’ebé hetan ona foos saka 3.882 kompleta kedas ho ai-han nutritivu hanesan nesesidade bázika.
Ema ho Defisiénsia (EHD) hamutuk 543 ne’ebé asesu ona apoia foos saka 543 kompleta ho ai-han nutritivu. Apoia mós vítima violénsia doméstika na’in-20, dezastre naturál na’in-41 inklui apoia mós família mate na’in-32.
Notísia relevante:MSSI aprova benefisiáriu 69.571 ba programa Bolsa da Mãe Kondisionál 2024
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Florencio Miranda Ximenes