OEKUSI, 08 Maiu 2025 (TATOLI) – Governu liuhusi Ministériu Justisa (MJ) presiza rezolve problema nasionálidade ba sidadaun estranjeiru sira-ne’ebé daudaun ne’e hela iha Rejiaun Administrativa Espsiál Oekusi Ambeno (RAEOA) atu sai sidadaun Timor-Leste, hela tanba tinan barak ona.
Preokupasaun ne’e hato’o husi sidadaun Indonézia, Aculina Metan, durante sosializasaun ba dekretu-lei númeru 9/2002 kona-ba nasionalidade, ne’ebé hala’o iha suku Bobometo sub-rejiaun Oésilo.
Notísia relevante:MJ disemina enkuadramentu legál ualu ba komunidade iha Oésilo
Aculina Metan, informa katak, nia hela iha Timor-Leste dezde 1992 maibé to’o ohin loron seidauk hetan dokumentu nasionálidade atu sai sidadaun Timor-Leste, tan ne’e nia husu Governu liuhusi Ministériu Justia bele konsidera, nune’e bele iha direitu nu’udar timoroan.
“Ha’u hola mane ho timoroan, no ami hela iha ne’e dezde tinan 1992 to’o agora seidauk sai sidadaun Timor-Leste, iha 2016 ha’u hetan ona ezame no ha’u pasa ona, maibé to’o agora ami seidauk hetan sertifikadu nasionalidade atu sai sidadaun Timor-Leste, ami husu sei bele rezolve ami-nia preokupasaun, tanba ami iha hele tinan barak ona,” nia hateten.
Iha fatin, Xefe suku Usitaqueno, Carlos Elo, rekomenda, presiza hadi’a lei sira, tanba kritéria barak, no sidadaun balu la komprende lian tetun, portugés, laiha pasaporte no lisensa reziénsia.
“Ami husu le ne’e bele altera ka la’e, tanba problema ne’e tinan barak ona, ita-nia maluk sira balu iha bei oan tan ona, bele hadi’a lei ne’e, nune’e bele hafasíl sira atu trata dokumentu, tanba lei ne’e nia kritéria barak loos, ita haree inan-aman sira balu katuas ferik ona, sira labele partisipa vota no labele asesu osan ferik katuas, maibé ita haree sira hela iha ne’e tinan 30 liu ona, iha ha’u-nia suku nen dokumentu ida mós laiha, tanba atu ba trata iha sorin dehan la rekoñese ona, mai ita-nian presiza karta husi rai sorin, entaun ne’e difikuldade bo’ot,” nia propoin.
Notísia relevante:Notariádu Oekusi fó teste ba ema estranjeiru 17 hakarak sai sidadaun TL
Hatan ba rekomendasaun sira-ne’e, Diretór Nasionál Asesória Jurídiku no Lejíslasaun iha Ministériu Justisa, Nelinho Vital, klarifika katak, Governu sei rezolve ho fazeaamente tanba dekretu-lei ne’e mosu, Ministériu Justisa kumpre no la’o tuir.
“Balu moris hamutuk iha antes Timor-Leste independénsia, entaun lei ne’ebé iha daudaun tenki ba oin labele ba kotuk, problema nasionalidade iha munisipíu tolu de’it, Oekusi, Bobonaro no Covalima, maibé ami mós deskuti hela problema ne’e, oinsa bele rezolve ho diploma espesiál ida, tanba barak hela iha ne’e tinan 40 ona mós seidauk hetan nasionalidade loloos, balu kuandu teste ona maibé seidauk seidauk simu sertifikadu nasionalidade tanba presiza kompleta dokuemntu” nia informa.
Tuir dadús husi notariadu RAEOA katak, daudaun ne’e fó ona teste ba sidadaun estranjeiru na’in-200, no na’in-700 mak rejista ona iha sistema maibé presiza kompleta dokumentu.
Notísia relevante:MJ sertifika ema estranjeiru haat iha RAEOA sai sidadaun timor-oan
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Florencio Miranda Ximenes





