DILI, 03 Juñu 2025 (TATOLI)—Plan International Timor-Leste (PITL), Asosiasaun Halibur Difisiénsia Matan Timor-Leste (AHMDTL), no Arkuiris ho kooperasaun husi entidade Governu liuhusi no Sekretaria Estadu Igualdade Jéneru (SEI) no reprezentante Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) sensibiliza advokasia hodi redús estreotipu jéneru iha polítika públika no prátika governasaun iha territóriu nasionál.
Objetivu husi atividade ne’e mak atu kria komprensaun no koñesimentu kle’an atu redús estreotipu jéneru hodi hadi’a no kuidadu inkluzivu ba komunidade diversidade (LGBTIQ+) nomós ema ho defisiénsia.
Jestór Programa, Eta Mota, agradese ba liña ministeriál no sosiedade sivíl sira-ne’ebé iha kompromisu ba asuntu igualdade jéneru no inkluzaun sosiál.
“Ita-boot sira-nia partisipasaun iha atividade
ne’e reflete kompromisu maka’as hodi bele avansa igualdade jéneru no inkluzasaun sosiál ba direitu umanu hotu iha Timor-Leste. Liu-liu ba sira-ne’ebé ema tau iha kotuk hanesan komunidade LGBTIQ+ nomós ema ho defisiénsia sira-ne’ebé hetan impaktu negativu
husi estreotipu jéneru, entaun ita presiza enkoraja no promove sira liuhusi diálogu ne’ebé sensível ba sira,” Eta Mota informa ba jornalista iha Fundasaun Oriente, Formosa, Tersa ne’e.
Notísia relevante : SEII enkoraja mídia nasionál halo kobertura ba asuntu sensível jéneru
Nia konsidera, bainhira iha personalidade sensível, l automátia bele sai responsável hodi fahe esperiénsia atu haburas mudansa, aleinde ne’e iha mós lei ne’ebé fó espasu ba ema hotu atu sente no refleta realidade direitu sidadaun timoroan.
Iha fatin hanesan, Sekretária Estadu Igualdade, Elvina de Sousa, hateten, SEI hola parte iha atividade ne’e tanba nu’udar serbisu prinsipál hodi asegura promosaun igualdade no inkluzaun iha Timor-Leste.
“Ami-nia partisipasaun hodi apoiu luta no serbisu inkluzaun sosiál hasoru diskriminasaun estreotipu jéneru ne’ebé mosu ba sira-ne’ebé sente deskriminadu, ha’u hanoin ho ida-ne’e mak SEI mai atu hateten mensajen katak polítika IX Governu ne’e inkluzivu no garante promosaun igualdade no inkluzaun,” nia akresenta.
PLAN International mak halo advokasai ba asuntu inkluzaun maibé parte sosiedade sivíl no Governu mós halo esforsu hodi promove asuntu ne’e no husi ne’e iha ona progresu lubuk ida, katak sosiedade barak mak kompreende saida mak igualdade jéneru no respeitu direitu ema nian.
Tuir Konstituisaun KRDTL artigu nú. 160 ne’ebé ko’alia kona-ba Universalidade no Igualdade, katak :
- Sidadaun hotu-hotu hanesan iha lei nia oin nomós iha direitu no obrigasaun hanesan
- Labele halo deskriminasaun ba ema ida tanba nia kulit, nia rasa, nia estadu sivíl, nia seksu, orijén étniku, nia lian, pozisaun sosiál eh ekonómiku, hanoin polítiku ka ideolojia, relijiaun, instrusaun ka nia kondisaun fíziku no mentál.
Aleinde ne’e mós iha artigu nú. 210 ne’ebé ko’alia kona-ba Sidadaun ne’ebé iha Defisiénsia, katak :
- Sidadaun ne’ebé iha defisiénsia fíziku ka mentál iha direitu nomós obrigasaun hanesan sidadaun sira seluk, maibé sira sei la hala’o knaar hirak-ne’ebé sira labele hala’o tanba de’it sira-nia defisiénsia.
- Estadu bainhira bele promove protesaun ba sidadaun sira-ne’ebé iha defisiénsia tuir lei haruka.
Enkuantu, tuir Partisipante husi Grupu Movimentu Youth Talent for Changes, Deomentina Monteiro, sente orgullu ho atividade sosializasaun ne’e tanba bele loke liután Grupu Movimentu nia hanoin atu nune’e bainhira halo sosializasaun ba komunidade bele kompreende di’ak liután kona-ba ezisténsia inkluzaun sosiál ne’e rasik.
“Oinsá komunidade bele simu karakterístika inkluzasaun sosiál iha sira-nia le’et, tanba ne’e parte Governu nomós sosiedade sivíl sira bele kontinua halo advokasia iha baze atu redús estreotipu jéneru ne’ebé sei nafatin akontese iha sosiedade nia le’et,” nia tenik.
Atividade ne’e la’ós foin realiza iha nível nasionál maibé mós iha nível rejionál, ne’ebé partisipasaun sira mak hanesan entidade Governu, sosiedade sivíl nomós membru seguransa hanesan Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL).
Jornalista : Alexandra da Costa
Editora : Julia Chatarina




