DILI, 10 Setembru 2025 (TATOLI)–Atleta modalidade Atletizmu, Rosalino de Jesus Ximenes, hateten nia parte sei esforsu an halo preparasaun durante tempu naruk nia laran atu kompete no promote sei hatudu prestasaun si’ak iha eventu Dili Internasionál Maratona, ne’ebé sei realzia iha Outubru 2025.
Notísia Relevante: Atleta atletizmu 18 preparadu kompete iha Dili Internasionál Maratona 2025
“Ha’u prepara atu kompete no ha’u-nia preparasaun di’ak no másimu ona. Ha’u sei kompete mós iha kilómetru 42. Esforsu atu fó prestasaun di’ak maibé rezultadu ikus ne’e sei konkretiza bainhira halai ba mak sei haree,” Rosalino hateten ba Agência TATOLI liuhusi WhatsApp, kuarta ne’e.
Nia dehan, kona-ba preparasaun durante ne’e di’ak tebes maibé iha fallansu uitoan kona-ba hahan, tanba ne’e nia husu ba Governu atu bele apoiu mós ai-haan nutritive ba sira iha fatin treinamentu.
“Ami buat hotu la’o di’ak, so alimentasaun mak iha difikuldade uitoan tanba federasaun mak esforsu rasik fornese hahan ba ami. Se Governu hanoin, tulun netik ami,” Rosalino dehan.
Tuir dadus ne’ebé iha Dili Internasionál Maratona ba tinan ne’e, atleta timoroan na’in-18 ne’ebé kompostu husi mane na’in-sia (9) no feto na’in-sia (9) mak sei kompete.
Eventu ne’e, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta mak sai hanesan patronu, hodi subliña niniaa kompromisu ho unidade nasionál, saúde públika no solidariedade internasionál.
Eventu internasionál ne’e, hala’o tanba daudaun ne’e Timor-Leste iha hela dalan atu integra ba ASEAN.
Eventu referidu apoiu husi Prezidente Repúblika no iha tinan ida-ne’e, Prezidente Repúblika prevee osan rihun $100 ba Dili Internasionál Maratona, maibé parte MJDAK sei kontribui rihun $70 ne’e hamutuk mós ho Vise-Primeiru-Ministru asuntu ekonomia.
Atividade ne’e sei envolve atleta timoroan sira hahú juveníl to’o senior no sei envolve mós atleta estranjeiru sira maibé permite de’it ba nasaun sira membru ASEAN mak sei bele partisipa.
Kategoria ba manán-na’in sira hahú primeiru lugar to’o désimu lugar no orsamentu ba manán-na’in sira hahú husi $8000 tun to $200, enkuantu ba juveníl sira sei simu tuir sira-nia nesesidade.
Tinan ida-ne’e, Governu sente orgullu atu introdús kategoria prémiu tolu ne’ebé sei kompete iha eventu ne’e:
Maratona Internasionál Dili 2025 sei iha korrida oioin ne’ebé kompreensivu hodi akomoda nivel partisipasaun hotu-hotu:
Maratona Kompletu (Full Marathon): Kurrida ida-ne’ebé dezafiante ho distánsia kilometru 42.195 ba korredór elite no esperiente sira.
Meia-Maratona (Half Marathon): Korrida ida-ne’ebé populár ho distánsia kilometru 21.0975 ne’ebé oferese teste substansiál ida ba rezisténsia.
Eventu Para-Atleta sira (Para-Athletes Event): Kategoria dedikadu ida-ne’ebé asegura inkluzividade no selebra realizasaun sira hosi atleta sira ho defisiénsia.
Fun Run: Korrida ida-ne’ebé badak liu, la’ós kompetisaun maibé perfeitu ba família sira, belun sira, no membru komunidade atu goza (enjoy) atmosfera festival.
Partisipante sira sei iha oportunidade únika atu halai liuhusi rota seníku sira Dili nian, hodi koko no haree kultura ne’ebé riku no tasi-ibun ne’ebé furak, enkuantu kontribui ba kauza ida-ne’ebé defende valór umanitáriu sira.
Kona-ba Maratona Internasionál Dili: Maratona Internasionál Dili nu’udar eventu desportivu anuál ne’ebé hala’o iha Dili, Timor-Leste, ho objetivu atu promove saúde, envolvimentu komunidade, no turizmu internasionál.
Ida-ne’e oferese kategoria korrida oioin hodi akomoda partisipante oioin no serve hanesan plataforma ida ba solidariedade nasionál no internasionál.
Rejistu ba Maratona Internasionál Dili 2025 sei loke ofisialmente iha fulan-Agostu tinan 2025. Eventu ne’ebé mark ona ba loron-sábadu, loron 11 fulan-Outubru tinan 2025, ho liña inísiu no finál ne’ebé marka ona iha fatin ikónika Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, Dili.
Maratona Internasionál Dili kontinua sai simbólu unidade nasionál nian, hodi promove saúde, fitness no espíritu vibrante Timor-Leste nian iha palku globál.
Notísia Relevante: Eventu Dili Internasionál Maratona ‘Run for Palestine’ hasa’e konxiénsia ba Dame-Justisa
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes





