OEKUSI, 09 Outubru 2025 (TATOLI) – Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA) liuhusi Diresaun Rejionál Administrasaun liderada José Tanesib Anunu, konsidera problema lixu iha Oekusi tenke rezolve, tanba ne’e, sei aloka fundu husi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025 atu rezolve ho karatér emerjénsia.
Notísia relevante:“Kria fatin lixu ida iha Oekusi” – Diretora Verónika
Tuir Diretór Diresaun Rejionál Administrasaun, José Tanesib Anunu, katak, fatin lixu própriu iha Oekusi seidauk rezolvidu, dezde mandatu Prezidente Autoridade dahuluk iha 2014 to’o 2025 ne’e.
“Iha reuniaun Autoridade, ha’u levanta ona, atu orsamenta, osan ne’ebé sei iha liu-liu orsamentu 2025 nian ne’e kuandu aloka ba programa emerjénsia sira, prioridade uluk mak fatin lixu, tanba to’o agora Oekusi seidauk iha, dezde Prezidente Autoridade dahuluk to’o agora. Entaun, ha’u dehan iha reuniaun ne’e, ho Prezidente Autoridade katak iha mandatu fulan nia laran, ita tenke rezolve ona fatin lixu, tanba kle’ur ona nunka rezolve,” José Tanesib Anunu, ba Ajénsia Tatoli,I.P iha Oekusi, ohin.
Ezekutivu ne’e informa, iha mandatu Autoridade sesante identifika ona fatin iha suku Lifau, empreza konsege to’o duni fatin atu hahú aterru hodi halo konstrusaun, maibé informasaun husi komunidade sira katak komunidade nia rai, entaun to’o agora Oekusi seidauk iha fatin permanente atu soe lixu nian.
“Agora ami-nia mandatu, sei konfirma fila-fali, los ka la’e? Maibé, planu autoridade ita tenke rezolve duni, iha tinan ne’e. La konsege, tinan oin mai. Maibé, ha’u prefere ona ba Prezidente Autoridade tenke rezolve tinan ne’e,” nia garante.
Notísia relevante:Lixu namkari iha mota Ponte Noefefan, Abitante Lifau preokupa
Entretantu, antes ne’e, abitante Lifau Francisco Obe ho Francisco Colo, nu’udar natar-na’in husi suku Lifau, rekomenda ba Autoridade RAEOA, atu buka fatin permanente, tanba durante tinan barak, husi empreza, pesoál balun inklui parte saúde, utiliza de’it mota Ponte Noefefan hodi soe lixu, no afeta ba natar sira no animál tasi nian.
Tanba ne’e, sira sujere bele utiliza mota-ninin sira, maibé presiza ke’e rai-naruk no sunu mutuk, nune’e labele fó impaktu ba movimentu ema no animál sira iha mota-ninin.
“Ami-nia natar sira iha ne’e hela. Ami ta’uk labarik sira sai halimar hetan infus ka daun sira-ne’ebé la uza ona. Mangera supa raan mós mai fakar hotu iha mota-ninin ne’e. Ami la’ós taka, bele maibé sunu motuk tiha. Se lae estraga ita-nia animál sira iha tasi, tanba mota ne’e iha ponte okos, kada domingu ema barak mai fase roupa, ne’ebé ami sujere, se bele muda,ka tenke sunu rahun tiha tanba ta’uk labarik ki’ikoan sira hetan, konserteza sei foti hodi halimar, ne’e la’ós foin mak fakar iha ne’e, maibé kle’ur ona,” nia hateten iha Ponte Noefefan Oekusi.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo




