iklan

NASIONÁL

Maria Filomena: Atu atinje igualdade asesu ba dezenvolvimentu tenke ho kuidadu

Maria Filomena: Atu atinje igualdade asesu ba dezenvolvimentu tenke ho kuidadu

DILI, 29 jullu 2022 (TATOLI)—Diretora Nasionál Polítika Jéneru no Inkluzaun iha Sekretáriu Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII), Maria Filomena Babo Martins, hateten bainhira iha igualdade mak oinsá mak iha fasilidade atu atinje igualdade no bele asesu ba dezenvolvimentu iha Timor-Leste tenke ho kuidadu.

Notísia Relevante: Padre Bento enkoraja Agência Tatoli fornese notísia favoravél ba públiku

Diretora nasionál Polítika Jéneru no Inkluzaun SEII hato’o asuntu ne’e bainhira sai oradora iha ámbitu abertura semináriu ho tema “Reforsa Papél TATOLI, I. P Hodi Hasa’e Koñesimentu Públiku ba Domina Siénsia no Téknolojia liuhosi Informasaun,” ho sub-tema “Hasa’e Kuiñesimentu Funsionáriu TATOLI ba Partisipante Sira kona-ba Asuntu Abordajen Integradu no Jéneru”, ne’ebé realiza iha sekuénsia ba selebrasaun aniversáriu Agência Tatoli, I.P ba da-VI (27 jullu 2022) iha resintu Agência TATOLI, Faról, Dili, , I.P.

“Ita ko’alia kona-ba igualdade mak ita ko’alia kuidadu, oinsá mak ita iha fasilidade atu atinje igualdade mak hotu-hotu bele asesu ba dezenvolvimentu iha ita-nia rai-laran, entaun ita tenke kuidadu ne’ebé hanesan dalan ida atu atinje igualdade jéneru,” Filomena hateten iha ninia diskursu iha ámbitu selebrasaun Agência TATOLI ba dala-VI.

Tanba ne’e, iha tinan ne’e, SEII prioritiza programa boot rua mak igualidade jéneru no inkluzaun sosiál ho boa-governasaun no jestaun instituisionál iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022.

“SEII nia sub-programa prinsipál haat mak ida halo abordajen integradu jéneru, abordajen jéneru sei aborda iha asuntu hotu, hosi lei, polítika, hosi programa, hosi atividade hotu ne’ebé mak maihosi liña ministériu sira hotu atu sai sensivél ba jéneru no oinsá mak bele dezenvolve komunidade iha sosiedade hotu-hotu iha nivél hotu ne’ebé iha prespetiva atu iha benefisia feto ho mane, ema ho defisiénsia, portadór no portadora defisiénsia, ema LGTBY, no komponente vulneravel sira hotu ne’ebé mak ita iha,” nia dehan.

Entaun abordajen jéneru ne’e hanesan prosesu ida, atu asegura no benefisiu feto ho mane sira no abordajen ne’e tenke sai hanesan dalan ida hodi atinje igualdade jéneru, ida-ne’e foti hosi sosiu ekonómiku hosi Nasaun Unida nian iha tinan 1997.

Kon-ba abordajen integradu jéneru mak nia tenke integra iha prosesu prespetiva nia knaar hodi atinje. Prosesu abordajen integradu jéneru ne’e tenke halo avaliasaun no nia implikasaun ba feto ho mane hosi kualker asaun ne’ebé planeadu inklui polítika programa ne’ebé halo análiza kada tinan no alokadu tuir osan ba kada tinan nian ne’ebé sei kobre hosi nasionál to’o munisípiu.

“Rezultadu ne’ebé ita hetan ba iha tinan 2022, entre liña ministériu no ajénsia autónomu no munisípiu sira ne’ebé mak iha instituisaun hamutuk 96 ho nia osan alokadu hamutuk millaun $2 ho nia 2.7%,” nia relata.

Programa seluk, nia dehan, programa violénsia bazea ba jéneru, depois empoderamentu ekonómiku ba feto, hakbiit kapasidade feto iha polítika no ikus mak programa feto pás no seguransa ba sensivel ba jéneru.

Iha konstituisaun artigu 16,17, 21 no iha mós lei kontra violénsia bazea ba jéneru mak lei 7/2002, lei eleitorál ne’ebé mak dehan katak entre kandidatu sira, iha na’in-tolu ida tenke feto, lei suku mak lei númeru 9/2016, rezolusaun Parlementu kona-ba orsamentu sensivél ba jéneru, lei númeru 10/2010, rezolusaun governu kona-ba lei númeru 35/2017 kona-ba estabelesimentu jéneru iha liña ministériu sira no mós munisípiu sira.

Notísia Relevante: MAPKOMS husu TATOLI públika informasaun lais, loloos no kredivél

Jornalista : Osória Marques

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!