OEKUSI, 25 Setembru 2025 (TATOLI) – Sekretáriu Estadu Kooperativa (SEKoop), hamutuk ho Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA) selebra akordu serbisu hamutuk ka Memorandum of Understanding (MoU) atu hametin liña koordenasaun.
“Nota entendimentu ne’e katak, mezmu iha Governu ida maibé oinsá ninia pontu sira iha laran ne’e, atu benefísia ita-nia povu, ida-ne’e atu halo parte kompriende malu iha implementasaun programa sira-ne’ebé implementa ba povu, MoU ne’e nia konteúdu loloos mak ida-ne’e,” Sekretáriu Estadu Kooperativa, Arsénio Perreira hateten, iha salaun IADE Oekusi, segunda ne’e.
Notísia elevante:SEKoop kolleta Bafo Kayrala tonelada 88
Governante ne’e dehan, RAEOA nia Autoridade hotu iha Oekusi, maibé programa sira-ne’ebé implementa husi Governu Sentrál liuliu SEKoop nafatin halo koordenasaun ho Autoridade RAEOA atu fó benefísiu ba povu iha área kooperativa.

“Entaun ida-ne’e mak presiza serbisu ho koordenasaun hodi kompleta malu, nune’e bele fó benefísiu ba povu liu-liu iha setór kooperativa, tanba kooperativa hola parte ba dezenvolvimentu ekonomia,” nia dehan.
Entretantu, objetivu seluk husi akordu ne’ebé selebra atu fó kompeténsia ba Prezidente Autoridade ho estrutura, bele orienta polítika ho nesesáriu ba povu, atu bele hadi’a moris.
“Ida-ne’e objetivu seluk husi konteúdu ne’e, oinsá bele fasilita mós kapasitasaun, apoia ekipamentu materiál, ne’ebé nia implementasaun ita terrenu mak ajusta ho polítika SEKoop nian, hanesan horsehik ita halo ona lansamentu ba programa habokur karau iha Sub-Rejiaun Oesilo, hanesan inisiál ida-ne’ebé di’ak ba povu, tanba iha nota entendimentu mós, husi parte RAEOA sei apoia ekipa tékniku,” nia hateten.
Notísia elevante:SEKoop observa kooperativa lima iha Oé-Cusse hahú mudansa
Iha fatin hanesan, Prezidente Autoridade RAEOA, Régio da Cruz Salu, konsidera polítika ne’e refleta prinsipíu ba objetivu poder lokál no dezentralizasaun, tanba iha Konstituisaun Repúblika, iha polítika ba planu estratéjiku nasionál ba setorál kooperativa. Nune’e RAEOA nia kompeténsia atu operasionaliza ho kbi’it no valór kontestu Oekusi nian.
“Ohin, ami pronúnsia ba RAEOA katak, saida mak SEKoop ho ita-nia grupu kooperativa investe ona iha fasilidade, ekipamentu no organizasaun ne’e ita konsidera hanesan aset (bens) ekonomia, lei númeru 3/2014, hatuur kompeténsia patrimoniál ba RAEOA, atu ita konsidera saida mak investe iha karau-luhan sira, sentru indústria prosesamentu nia ekipamentu no fasilidade, ne’e hola parte aset ekonomia,” Prezidente Autoridade ne’e tenik.
Lei númeru 3/2014 hatuur katak RAEOA iha a) Autonomia administrativa, finanseira e patrimoniál, ho personalidade jurídika própria; b)Direitu atu jere patrimóniu ne’ebé iha rejiaun, inklui bens móveis no imóveis, rekursu naturál, no ativu públiku sira; c) Poder ba jestaun no utilizasaun patrimóniu públiku, tuir prinsípiu legalidade no transparénsia; d) Bele ba halo kontratu, hetan rendimentu, no halo investimentu ne’ebé relasiona ho patrimóniu rejiaun nian;
Enkuantu, lei ne’e la fó kompeténsia lejislativa ba RAEOA, maibé permite autonomia ba jestaun patrimóniu, tanba rejiaun ne’e konsidera hanesan entidade koletivu territoriu ne’ebé distinta husi Estadu.
Nia hatutan tan, “Povu mak sai na’in no povu mak jere, iha objetivu governasaun tomak iha instituisaun administrasaun públiku tomak, tenke halo jestaun di’ak entaun, ita-nia grupu kooperativa, tenke orienta ba buat rua – haforsa kapasidade organizasaun estruturál no orienta sira mós ba produsaun”.
Notísia relevante:SECoop lansa produsaun promosaun Bafo-Kayrala iha Pante Makasar
Akordu ne’ebé selebra entre parte rua, atu fasilita RAEOA hodi kompriende no operasionaliza polítika nasionál ne’ebé Governu orienta dezenvolvimentu instituisaun ekonómiku baze iha Oekusi, ho karatér kualidade, nune’e bele haree diferénsia iha rejiaun referida.
Iha parte seluk, akordu ne’e espresa no pronúnsia ona katak, RAEOA totalmente adota modelu setór ekonomia baze ne’ebé konsagra iha konstituisaun Repúblika, polítika, estratéjia nasionál, ho polítika nasionál ba setór kooperativa.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo






