iklan

POLÍTIKA

Antero Bendito husu líder nasionál hamutuk liberta povu husi mukit

Antero Bendito husu líder nasionál hamutuk liberta povu husi mukit

Povu Timor ne’ebé fó sira-nia direitu votu iha Konsulta Populár, 30 agostu 1999. Foto espesiál

DILI, 15 agostu 2024 (TATOLI)—Koordenadór Dewan Solidaritas Mahasiswa Pemuda dan Pelajar Timor-Timur (Referendu 1999), Antero Bendito da Silva, husu líder nasionál sira atu hamutuk hanesan uluk iha tempu luta ba autodeterminasaun, nune’e hamutuk lori  dezenvolvimentu hodi liberta povu husi mukit.

Notísia Relevante: Konsulta Populár ba da-25: Governu presiza halo reflesaun ba problema sosiál

“Hamutuk maibé la hamutuk, hamutuk maibé hamutuk. Ita ko’alia hanesan ne’e tanba sistema multipartidarizmu. Se ita hamutuk hotu, ita iha partidu úniku hanesan uluk baze apoiu, entaun ita tenke iha diferensa ne’e mak dehan multipartidáriu. Maibé ita-nia polítika ne’e mak pasífiku, bolu opozisaun parlamentár ou polítika estra-parlamentár, nune’e ita bele halo polítika ou kualidade ita-nia polítika públiku,” Antero Bendito hateten ba Agência TATOLI liuhusi programa “Entrevista Eskluziva” ho topiku “Reflesaun ba Konsulta Populár ba da-25” iha estúdiu Agência TATOLI, Faról, travesa Sergio Vieira de Melo, kinta (15 agostu 2024) ne’e.

Maibé, nia dehan, agora tama tinan 50 revolusaun maubere hahú fulan-maiu fundasaun ASDT nian 1974 to’o 20 maiu 2024, depois tama ba tinan 50 RDTL, valór uluk vizaun ida harii sosiedade foun ida maibé sosiedade ne’e tenke justa ka tenke iha justisa sosiál.

Nia hateten, sosiedade ida-ne’ebé solidáriu no tulun malu katak labele ida-ne’e moris di’ak ona no ida seluk buka ignora ka marjinaliza, no mós Timor-Leste presiza sosiedade ida laiha atan no laiha esplorasaun ba ema.

Ohin loron Timor-Leste presiza sosiedade ida sustentável, iha tinan 100 mai mak TL nia bee-matan maran hotu ka ai-horis sira lakon hotu, entaun Timor-Leste nia sosiedade sei la sustentável, tanba ne’e timoroan tenke hatene vizaun ida-ne’e no presiza kompreende hodi  dezenvolve vizaun ne’e.

Nia dehan, iha mós valór hanesan uluk ne’ebé ko’alia kona-ba sosializmu ne’e hanesan valór ida-ne’ebé bazeia ba kultur no valór sosiál sira-ne’ebé iha nanis dezde bei’ala sira-nia tempu.

“Dalaruma ema dehan sosializmu ne’e mai husi Europa maibé laiha kultura hotu-hotu iha mundu mak iha kultura koletiva atu ema tulun no apoiu malu ne’e eziste iha sosiedade. Buat sira hanesan ne’e, siénsia, universitáriu sira presiza dedika aan atu estuda ajuda dezenvolve no sai valór ba ita-nia polítika sira. Polítika públika ne’e, nia tenke bazeia ba valór ruma justisa sosiál, valór respeita ekolójia. Buat sira-ne’e tenke kee husi ita-nia tradisaun,” nia hateten.

Tanba ne’e, iha komemorasaun loron konsulta populár ba da-25 ne’e líder sira presiza hamutuk luta hasai povu husi mukit, hanesan mós uluk povu kuandu kompreende katak indepedénsia ne’e liberta sira, entaun sira hamrik halo funu tanba espíritu ida-ne’e mak presiza buka oinsá mak hetan iha sosiedade TL.

“Mensajen mak ne’e ba ita-nia na’in ulun sira, ita presiza haree fila-fali ita-nia vizaun ba futuru liuliu artikula ita-nia planu estratéjiku nasionál. Ba joven sira, estuda makas kontribui ba sosiedade,” nia apela.

Notísia Relevante: David Mandati husu líder nasionál hamutuk liberta povu husi mukit

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!